Odjeljak 00
Kritičko mišljenje i medijska pismenost
Kako vizualna pismenost i kritičko razmišljanje osposobljavaju mlade kreativce da propituju ono što vide, odupru se pasivnoj konzumaciji i koriste umjetnost kao aktivan alat za razumijevanje svijeta zasićenog medijima.
Odjeljak 01
Uvod
U Projektnom prostoru Press to Exit – Skopje, kritičko mišljenje se ne shvaća kao apstraktna intelektualna vještina, već kao situacijska praksa gledanja, interpretiranja i stvaranja veza. Temelji se na vizualnoj pismenosti i umjetničkoj analizi, gdje istraživanje često počinje pitanjem kako slika funkcionira – ne samo što prikazuje, već i kako djeluje unutar specifičnih kulturnih, obrazovnih i medijskih konteksta. Svaka izložba i radionica postaje privremeni laboratorij za ispitivanje kako vizualni oblici strukturiraju percepciju i kako umjetnička praksa može prekinuti dominantne načine gledanja.
Od svog osnutka, ova su pitanja središnja za naš programski rad, posebno u odnosu na kritičnost u umjetničkoj praksi i svijest o društveno-političkim, kulturnim i ekonomskim uvjetima u kojima djelujemo. Iako se pojam „kritičko mišljenje“ ponekad može činiti zastarjelim, mi i dalje shvaćamo teoriju i praksu kao duboko međuovisne: teorija informira praksu, a praksa, zauzvrat, preoblikuje teoriju. U tom smislu, kritičnost ne podrazumijeva distancu ili odvojenost, već angažiranu svijest – sposobnost prepoznavanja proturječja, snalaženja u složenosti i održavanja refleksivne pažnje u uvjetima preopterećenja informacijama.
Pročitajte cijeli uvod
Unutar ovog okvira, kritička vizualna pismenost postaje ključna metoda rada. Povezuje umjetničku praksu s istraživanjem, poučavanje s gledanjem i stvaranje izložbi s analizom. Pristupajući vizualnoj kulturi kao području interpretacije, a ne podučavanja, Press to Exit Project Space njeguje oblik kritičkog mišljenja koji je i konceptualan i vizualan, utemeljen u praksi, pažljiv na detalje i otvoren za složenost.
Ova orijentacija također oblikuje našu obrazovnu metodologiju. Tijekom Skopskog koprodukcijskog laboratorija (2. – 4. lipnja 2025.), rasprava o kritičkom mišljenju i medijskoj pismenosti proširila se na pedagoško područje, istražujući kako se vizualna pismenost može poučavati ne kao akumulacija znanja o slikama, već kao proces odučavanja uobičajenih načina gledanja. Fokus se pomaknuo s onoga što slika predstavlja na ono što čini – kako vizualne strukture oblikuju percepciju i interpretaciju.
Vježbe razvijene u ovom kontekstu kombinirale su analitičke i iskustvene pristupe, uključujući produljeno promatranje, prevođenje između vizualnih i verbalnih registara i suradničku interpretaciju medija. Ovdje se kritičko mišljenje nije shvaćalo kao evaluacija, već kao aktivna pažnja: sposobnost istovremenog zadržavanja više značenja i svjesnosti o tome kako se narativi konstruiraju.
Program Kritičko mišljenje i medijska pismenost razvijen je kao niz međusobno povezanih rasprava i vježbi koje istražuju kako se teorija može aktivirati kroz umjetničku i kustosku praksu. Okupio je praktičare koji rade u različitim područjima umjetnosti i obrazovanja, a svaki je demonstrirao različite, ali komplementarne pristupe kritičkom angažmanu.
Nakon ovih prezentacija, sudionici su se uključili u kolektivnu raspravu o tome kako umjetničko obrazovanje može poticati neovisno mišljenje i kritičku percepciju u medijski zasićenim okruženjima. To je pozicioniralo umjetnost ne kao objekt ili ishod, već kao metodu istraživanja – način analize i reorganizacije same percepcije.
Kako bi se proširio ovaj pristup, razvijeno je nekoliko refleksivnih vježbi za uključivanje u ovaj vodič. To uključuje definiranje kritičkog mišljenja u odnosu na vlastitu praksu, promišljanje o konkretnim trenucima u kojima je primijenjeno i ispitivanje odnosa između teorije i prakse. Druge vježbe usredotočuju se na kontekstualnu svijest, analizu medija, arhivska istraživanja i ulogu kustoskog jezika u oblikovanju interpretacije.
U ovim formatima, kritička vizualna pismenost funkcionira i kao metoda i kao etika. Omogućuje sudionicima – umjetnicima, edukatorima, kustosima i publici – da shvate vizualnu kulturu kao polje pregovora, a ne pasivne konzumacije. U tom smislu, kritičko mišljenje se redefinira kao vizualni i utjelovljeni proces: način gledanja koji propituje ono što je prikazano, što ostaje nevidljivo i što strukturira samu vidljivost. Omogućuje umjetnosti da djeluje ne kao dekoracija ili komentar, već kao aktivno mjesto promišljanja, eksperimentiranja i proizvodnje znanja unutar promjenjivih uvjeta suvremenog doba.
Odjeljak 02
Alati i resursi
Pritisnite za izlazak iz Projektnog prostora – „Razmišljanja iz Skopja: Izgradnja temelja za P2CC online vodič“
Ovaj tekst dokumentira Skopski koprodukcijski laboratorij (2. – 4. lipnja 2025.), gdje je Press to Exit Project Space predstavio kritičko mišljenje i medijsku pismenost kao ključne metodološke alate za mentorstvo u kulturnim i kreativnim sektorima. Publikacija opisuje kako su sudionici radili kroz studije slučaja, vizualnu analizu i suradničke vježbe kako bi razumjeli kako slike konstruiraju značenje i kako se kritička promišljanje može ugraditi u mentorsku praksu. Postavlja kritičko mišljenje ne kao teorijsku kategoriju, već kao situacijski, na praksi utemeljen proces utemeljen na vizualnoj pismenosti, dijalogu i kolektivnoj interpretaciji. Tekst također razmatra kako se mentorski okviri mogu razviti među europskim partnerima unutar projekta P2CC.
Europski audiovizualni opservatorij – Medijska pismenost i informacijski konteksti
Europski audiovizualni opservatorij pruža istraživanja i podatke o audiovizualnim industrijama, regulaciji medija i informacijskim ekosustavima diljem Europe. Njegova izvješća o medijskoj pismenosti, upravljanju platformama i cirkulaciji sadržaja korisna su za razumijevanje načina na koji se slike i narativi proizvode, distribuiraju i reguliraju u suvremenim medijskim okruženjima. Za praktičare koji rade u umjetnosti i obrazovanju, Opservatorij nudi makro perspektivu o infrastrukturama koje oblikuju vidljivost i pristup. Pomaže u smještaju kritičkog razmišljanja unutar širih političkih i ekonomskih sustava medijske produkcije, nudeći vrijedan kontekst za razmišljanje o tome kako kulturni rad ulazi u javni diskurs i kako publika reagira na posredovani sadržaj.
UNESCO-ov kurikulum medijske i informacijske pismenosti (MIL)
UNESCO-ov kurikulum medijske i informacijske pismenosti (MIL) široko je korišten globalni okvir za razvoj kritičkog angažmana s medijima, informacijama i digitalnim okruženjima. Pruža pedagoške alate za analizu medijskih poruka, razumijevanje izvora informacija te prepoznavanje pristranosti, dezinformacija i tehnika uokviravanja. Iako je izvorno razvijen za formalne obrazovne kontekste, njegove vježbe mogu se prilagoditi za umjetničku i kustosku praksu. Kurikulum naglašava učenje temeljeno na istraživanju, potičući korisnike da propituju ne samo koje su informacije predstavljene, već i kako i zašto su konstruirane. Posebno je relevantan za mentorske kontekste gdje su kritička promišljanje i medijska svijest središnji ciljevi učenja.
Škola neposlušnosti (Budimpešta, Mađarska)
Školu neposlušnosti, koju je osnovala umjetnica i edukatorica Anna Ádám, neovisna je obrazovna platforma koju vode umjetnici sa sjedištem u Budimpešti, a koja kombinira umjetnička istraživanja, kritičku pedagogiju, mentorstvo i eksperimentalno učenje. Pozicionirana kao prostor za učenje i odučenje, škola izaziva tradicionalne obrazovne hijerarhije potičući sudionike da propituju naslijeđene pretpostavke, institucionalne norme i dominantne načine proizvodnje znanja. Kroz radionice, mentorstva, prakse temeljene na performansu i obuku voditelja, projekt stavlja u prvi plan kritičko istraživanje, kolektivno učenje i umjetničko djelovanje. Posebno je relevantan za kritičko mišljenje i medijsku pismenost naglasak na samorefleksiji, eksperimentiranju i razvijanju neovisnih stavova kroz utjelovljene i suradničke oblike učenja.
Preporučena upotreba:
Korisno kao referenca za alternativne pedagogije, metodologije mentorstva, umjetničku facilitaciju i kritičke pristupe obrazovanju.
Taktički mediji i kritička kulturna praksa – Press to Exit Archive Project “Hakiranje budućnosti”
„Hakiranje budućnosti“ je istraživačka platforma razvijena unutar Press to Exit Project Spacea koja istražuje taktičke medije, digitalnu kulturu i kritičku umjetničku praksu. Projekt funkcionira kao otvorena arhiva umjetničkih i aktivističkih strategija koje se bave medijskim sustavima, javnim prostorom i institucionalnim strukturama. Ispituje kako umjetničke prakse mogu intervenirati u dominantne narative putem digitalnih alata, kolaborativne produkcije i kritičkog angažmana s informacijskim sustavima. Platforma pozicionira medijsku pismenost kao aktivnu praksu čitanja, produkcije i remećenja medijskih okruženja, povezujući umjetničko istraživanje s građanskom i političkom sviješću.
Platforma MEDUZA (Skoplje, Sjeverna Makedonija)
MEDUZA je neovisna feministička platforma za kritičke medije, izdavaštvo i obrazovanje sa sjedištem u Skopju. Kroz eseje, intervjue, istraživanja, javne kampanje i kolaborativne uredničke prakse, MEDUZA se bavi pitanjima roda, rada, socijalne pravde, kulturne produkcije i javnog diskursa u Sjevernoj Makedoniji i široj regiji. Posebno relevantna za kritičko mišljenje i medijsku pismenost je posvećenost platforme propitivanju dominantnih narativa, razotkrivanju strukturnih nejednakosti i njegovanju kritičkih praksi čitanja u odnosu na medijsku reprezentaciju i javnu komunikaciju. Kombinirajući pristupačan jezik s rigoroznom analizom, MEDUZA pokazuje kako neovisni mediji mogu funkcionirati kao prostor za građanski angažman, promišljanje i proizvodnju znanja.
Preporučena upotreba:
Korisno kao referenca za feminističku medijsku pismenost, prakse kritičkog čitanja, neovisno izdavaštvo i razumijevanje kako medijska reprezentacija oblikuje javnu percepciju i društveno sudjelovanje.
Odjeljak 03
Resursi povezani s drugim temama
GRADIDNINA: Vrt kao instrument, permakultura kao metodologija
GRADIDNINA, koju su razvili Hristina Ivanoska, Yane Calovski i Hayan Alhalabi unutar Press to Exit Project Spacea, te Margarita Arsova unutar MKC-a - Omladinskog kulturnog centra Skopje, koristi vrt kao konceptualni i metodološki okvir.
Detalji
GRADIDNINA, koju su razvili Hristina Ivanoska, Yane Calovski i Hayan Alhalabi unutar Press to Exit Project Space, te Margarita Arsova unutar MKC-a – Omladinskog kulturnog centra Skopje, koristi vrt kao konceptualni i metodološki okvir. Iako je utemeljen na ekološkom razmišljanju, proteže se na pedagošku i kustosku promišljanje, tretirajući kultivaciju kao oblik proizvodnje znanja. Projekt pristupa rastu, održavanju i sezonskoj transformaciji kao alatima za razumijevanje vremena, pažnje i brige. U tom smislu, ekološka praksa postaje neodvojiva od kritičkog mišljenja, nudeći način promišljanja o sustavima međuovisnosti i promatranja. GRADIDNINA povezuje ekološku svijest s umjetničkom metodologijom i pozicionira vrt kao mjesto sporog, promišljenog učenja.
Praksa u dizajnerskom studiju
Dizajnerski studio Klilije Živkovikj djeluje na presjeku dizajna, obrazovanja i društvenog angažmana.
Detalji
Klilija Živkovikj i njezin Design Studio djeluju na sjecištu dizajna, obrazovanja i društvenog angažmana. Fokusiraju se na suradnju kao kritički odgovor na sustave oblikovane ekstrakcijom, prekarnošću i nejednakošću. Kroz kolektivno stvaranje i dijalog, studio postaje prostor u kojem se znanje zajednički proizvodi, a ne prenosi. Ovaj pristup dizajn ne definira samo kao rješavanje problema, već i kao refleksivnu i kritičku praksu koja se bavi društvenim strukturama i materijalnim uvjetima. Povezuje kreativnu produkciju s medijskom pismenošću potičući sudionike da ispitaju kako dizajn oblikuje percepciju, komunikaciju i sustave vrijednosti u suvremenoj kulturi.
Ekološka i aktivistička umjetnička praksa
Zorica Zafirovska u svom radu spaja ekološku osviještenost, aktivizam i umjetničku produkciju, s naglaskom na brigu, popravak i odgovornost kao etičke i estetske okvire.
Detalji
Zorica Zafirovska u svom radu spaja ekološku osviještenost, aktivizam i umjetničku produkciju, fokusirajući se na brigu, popravak i odgovornost kao etičke i estetske okvire. Njezin rad promišlja o ekološkim procesima, a istovremeno se bavi javnim diskursom i kolektivnim djelovanjem. Umjetnost pozicionira kao mjesto za ispitivanje načina na koji se ekološki narativi konstruiraju i komuniciraju te kako oblikuju razumijevanje ljudskih i neljudskih odnosa. Kroz situacijske i često participativne pristupe, njezina praksa povezuje ekološko razmišljanje sa širim pitanjima društvene odgovornosti, vidljivosti i uloge umjetničkog rada u rješavanju hitnih ekoloških i političkih uvjeta.
Bojana Janeva-Shemova, Muzej suvremene umjetnosti – Skopje
U Muzeju suvremene umjetnosti – Skopje, Bojana Janeva-Shemova razvija edukativne i kustoske programe koji muzej pozicioniraju kao prostor dijaloga i pristupačnosti.
Detalji
U Muzeju suvremene umjetnosti – Skoplje, Bojana Janeva-Shemova razvija obrazovne i kustoske programe koji pozicioniraju muzej kao prostor dijaloga i pristupačnosti. Njezina praksa usmjerena je na inkluzivne pedagogije koje angažiraju raznoliku publiku, uključujući djecu, odrasle s invaliditetom i zajednice izvan kulturnog centra Skoplja. Ove inicijative naglašavaju kritički angažman s umjetničkim djelima kroz raspravu, interpretaciju i zajedničku promišljanje, a ne pasivnu recepciju. Njezin rad povezuje institucionalno obrazovanje s kritičkim mišljenjem transformirajući muzej u prostor aktivnog učenja, gdje interpretacija postaje kolektivna, a medijska pismenost shvaća se kao sudjelovanje u stvaranju kulturnog značenja.
Nikola Uzunovski
Umjetnička i edukativna praksa Nikole Uzunovskog istražuje presjek okolišnih sustava, tehnologije i spekulativne mašte.
Detalji
Nikola Uzunovski u svojoj umjetničkoj i obrazovnoj praksi istražuje presjek okolišnih sustava, tehnologije i spekulativne mašte. Projekti poput My Sunshine istražuju znanstvene i ekološke teme kroz poetske i konceptualne intervencije, često povezujući umjetničku produkciju sa širom tehnološkom i okolišnom infrastrukturom. U svojoj nastavi potiče studente da kontekstualiziraju svoj rad unutar širih kulturnih i ekoloških sustava, razvijajući oblike medijske pismenosti koji se protežu dalje od interpretacije u odnosno razmišljanje. Njegova praksa pokazuje kako umjetničko istraživanje može djelovati u različitim disciplinama, kombinirajući vizualnu kulturu, znanost i pedagogiju kako bi potaknulo kritičku svijest o suvremenim tehnološkim i okolišnim uvjetima.
Odjeljak 04
Aktivnosti vezane uz temu
Kontekst i pozadina radionice
Sljedeće aktivnosti osmišljene su kao jednostavni, prenosivi alati za istraživanje kritičkog mišljenja i medijske pismenosti unutar umjetničkih, obrazovnih i mentorskih konteksta. Nisu zamišljene kao fiksne vježbe, već kao prilagodljivi okviri koji se mogu mijenjati prema veličini grupe, okruženju i razini iskustva.
U Press to Exit Project Space, kritičko mišljenje ne shvaćamo kao teorijski koncept, već kao praksu ukorijenjenu u konkretnom kontekstu pažnje, interpretacije i promišljanja. Ove vježbe prevode ovaj pristup u praktične formate koji podržavaju raspravu, individualnu promišljanje i suradničko učenje. Temelje se na vizualnoj pismenosti i svijesti o medijima, potičući sudionike da se uključe ne samo u ono što informacije ili slike prikazuju, već i s načinom na koji djeluju, cirkuliraju i proizvode značenje.
Aktivnosti su osmišljene za samostalno korištenje ili u kombinaciji, bilo u radionicama, mentorskim sesijama ili okruženjima za samostalno učenje. Svaka vježba potiče sudionike da uspore percepciju, propituju pretpostavke i razmišljaju o odnosu između prakse i konteksta. Također im je cilj podržati dijalog između mentora i učenika nudeći strukturirane, ali otvorene teme za raspravu.
Zajedno, ovi alati jačaju ideju da kritičko mišljenje i medijska pismenost nisu odvojene vještine, već međusobno povezani načini angažmana sa suvremenim vizualnim i kulturnim okruženjima.
Odjeljak 05
Uvidi mentora
Yane Calovski
Mentorstvo kao uokviravanje, a ne poduka
Pročitajte cijeli uvid
"
U svojoj mentorskoj praksi, mentorstvo shvaćam kao proces oblikovanja, a ne podučavanja. Umjesto davanja odgovora ili unaprijed definiranih uputa, uloga mentora je konstruirati uvjete u kojima se kritičko mišljenje može pojaviti kroz promišljanje, propitivanje i interpretaciju.
To često uključuje rad s kontekstom – kako je projekt smješten, koje pretpostavke nosi i kako se čita u različitim publikama i medijskim okruženjima. Otkrila sam da mentori razvijaju jaču kritičku svijest kada ih se potiče da uspore svoje procese donošenja odluka i razmisle o tome kako se značenje proizvodi ne samo unutar njihovog rada, već i oko njega.
Mentorstvo u ovom smislu nije prenošenje znanja, već stvaranje prostora u kojem neizvjesnost postaje produktivna. Unutar ovog prostora, kritičko mišljenje i medijska pismenost djeluju zajedno kao zajednička praksa gledanja, propitivanja i pozicioniranja vlastitog rada unutar širih kulturnih i društvenih sustava.
"
Hristina Ivanoska
Arhiva kao živo pitanje
Pročitajte cijeli uvid
"
Moja umjetnička metodologija temelji se na istraživanju, dijalogu, mentorstvu i kritičkom ponovnom čitanju povijesnih, društvenih i kulturnih narativa. Radeći kroz crteže, tekstove, instalacije, publikacije i suradničke projekte, istražujem kako se znanje proizvodi, prenosi i pamti. Moja praksa često se bavi zanemarenim povijestima, marginaliziranim glasovima i strukturama koje oblikuju kolektivne i individualne identitete.
Arhivsko istraživanje je središnje za moj rad. Arhivima ne pristupam kao fiksnim spremištima činjenica, već kao živim i nepotpunim sustavima otvorenim za interpretaciju. Ispitivanjem dokumenata, slika, literature i povijesnih zapisa otkrivam alternativne perspektive i stvaram veze između prošlosti i sadašnjosti, osporavajući dominantne narative i proširujući razumijevanje povijesti.
Mentorstvo je sastavni dio moje metodologije. Kroz dijalog, suradničko istraživanje i dijeljenje istraživačkih procesa potičem druge da razviju vlastite kritičke i refleksivne umjetničke stavove. U svojoj umjetničkoj i mentorskoj praksi potičem prostore za kolektivno učenje, razmjenu i proizvodnju novog znanja.
"
Jovanka Popova
Uokviravanje znanja: kuriranje, kontekst i kritičko mišljenje
Pročitajte cijeli uvid
"
Moja kustoska metodologija utemeljena je na istraživanju, kritičkom ispitivanju, mentorstvu i javnom angažmanu. Istražujem kako se znanje, informacije i kulturni narativi konstruiraju, cirkuliraju i interpretiraju unutar suvremenog društva. Središnji aspekt moje prakse je kontekstualna analiza. Proučavanjem povijesnih arhiva, institucionalnih struktura i kulturnih narativa istražujem mehanizme kojima se značenje proizvodi i održava, istovremeno propitujući dominantne perspektive i skrećući pozornost na zanemarene ili marginalizirane glasove.
Mentorstvo i suradnja temeljni su za moj pristup. Kroz izložbe, obrazovne programe, publikacije, rasprave, radionice i participativne formate stvaram prilike za kolektivno učenje, razmjenu i kritičku promišljanje. Mentorstvu pristupam kao procesu zajedničkog istraživanja koji podržava druge u razvoju vlastitih kritičkih perspektiva, istraživačkih metoda i kulturnih pozicija.
Kustosko djelovanje shvaćam kao više od prezentacije kulturne produkcije; to je platforma za učenje i dijalog. Kombiniranjem istraživanja, kontekstualne analize, mentorstva i javnog diskursa nastojim poticati kritičko mišljenje i medijsku pismenost, podržavajući informirano, promišljeno i odgovorno kulturno sudjelovanje.
"
Danče Čalovska
Mentorstvo kao izgradnja kulturnih kapaciteta
Pročitajte cijeli uvid
"
Moja metodologija mentorstva temelji se na kulturnom menadžmentu, koordinaciji projekata i izgradnji kapaciteta unutar kreativnih i kulturnih sektora. Podržavam profesionalce u usponu prevodeći složene kulturne, administrativne i političke okvire u praktična znanja i vještine za razvoj, provedbu i održivost projekata. Moj pristup naglašava strukturirano razmišljanje, odgovornost i razumijevanje načina na koji kulturne inicijative funkcioniraju unutar širih društvenih, ekonomskih i institucionalnih konteksta.
Oslanjajući se na svoje iskustvo u međunarodnoj suradnji i programima poput Erasmus+, potičem sudionike da se uključe u različite modele prakse, institucionalna okruženja i procese suradnje. Mentorstvo smatram procesom vođenog profesionalnog razvoja koji povezuje kulturne ideje s operativnim stvarnostima, pomažući pojedincima da se s povjerenjem i prilagodljivošću nose s izazovima kulturnog rada.
Kroz dijalog, dijeljenje znanja i praktični angažman podržavam razvoj organizacijskih, liderskih i vještina upravljanja projektima, istovremeno potičući kritičku svijest, profesionalni rast i sposobnost transformacije ideja u smislene i održive kulturne inicijative.
"
Iskra Šukarova
Mentorstvo kroz kretanje, dijalog i utjelovljeno znanje
Pročitajte cijeli uvid
"
Moja metodologija mentorstva utemeljena je na mojoj praksi kao koreografkinje, izvođačice, edukatorice i istraživačice. Mentorstvu pristupam kao procesu dijaloga, eksperimentiranja i kritičke promišljanja, gdje se umjetnički razvoj proizlazi kroz utjelovljeno znanje, znatiželju i održivu praksu. Umjesto da pružam fiksne odgovore, potičem sudionike da propituju pretpostavke, prošire svoje perspektive i razviju vlastiti umjetnički jezik.
Pokret je središnji dio mog pristupa, funkcionirajući ne samo kao performans već i kao način razmišljanja i istraživanja odnosa između tijela, prostora, pamćenja i društva. Kroz individualne i kolektivne procese podržavam umjetnike u jačanju kreativnog samopouzdanja, usavršavanju istraživačkih metoda i povezivanju konceptualnog istraživanja s umjetničkim izražavanjem.
Cijenim interdisciplinarnu razmjenu i potičem angažman s različitim područjima znanja i kontekstima. Mentorstvo je za mene proces suradničkog učenja temeljen na povjerenju, otvorenosti i međusobnom poštovanju. Integriranjem umjetničkog istraživanja, utjelovljene prakse i kritičkog dijaloga podržavam razvoj neovisnih, refleksivnih i društveno angažiranih umjetničkih praksi.
"
Odjeljak 06
Dokumentacija
Fotogalerija
Videozapisi
Odjeljak 07
Rezultati online radionice
Mrežna mentorska sesija
Sažetak radionice
Četvrta radionica P2CC Creative Mentoring Exchange, Kritičko mišljenje i medijska pismenost, koju je vodio Press to Exit Project Space, okupila je umjetnike, edukatore, dizajnere i kulturne praktičare kako bi zajednički istražili kritičko mišljenje i medijsku pismenost kao situacijske prakse ugrađene u mentorstvo, umjetničku produkciju i kulturni rad.
Radionica je kombinirala kratke prezentacije, grupnu promišljanje i vođeni dijalog. Stvorila je zajednički prostor za ispitivanje kako kritičko mišljenje funkcionira ne kao apstraktna vještina, već kao proces istraživanja, pažnje i interpretacije oblikovan specifičnim društvenim, kulturnim i institucionalnim kontekstima.
Pročitajte cijeli sažetak
Sudionici su zajednički definirali kritičko mišljenje kao praksu analiziranja i vrednovanja informacija kako bi se usmjeravale prosudbe i djelovanje. Shvaćeno je kao oblik održive pažnje koji zahtijeva znatiželju, otvorenost i sposobnost propitivanja pretpostavki. Medijska pismenost opisana je kao sposobnost kritičkog angažmana, tumačenja i produkcije medija u različitim formatima, uz istovremeno prepoznavanje kako medijska okruženja utječu na percepciju, komunikaciju i donošenje odluka.
Tijekom rasprave, mentorstvo se pojavilo kao odnosna i dijaloška praksa. Sudionici su naglasili važnost vođenja kroz pitanja, a ne kroz upute, podržavajući mentore u razvoju neovisnih interpretacija i kritičke svijesti. Istovremeno, pozornost je posvećena ulozi ranjivosti, životnog iskustva i emocionalne svijesti kao sastavnom dijelu refleksivne prakse.
Razlika između individualnog i kolektivnog formata mentorstva istaknula je njihovu komplementarnu vrijednost. Individualno mentorstvo omogućuje dubinsku i usmjerenu promišljanje, dok grupna okruženja potiču razmjenu, usporedbu i procese suradničkog učenja. U oba formata, stvaranje sigurnih i otvorenih okruženja identificirano je kao ključni uvjet za smisleno kritičko sudjelovanje.
Radionica je završila promišljanjema iz prakse koje pokazuju kako kritičko razmišljanje i medijska pismenost mogu informirati pedagoške pristupe, umjetničke metodologije i strategije javne komunikacije unutar suvremenog kulturnog rada.
Istražite cijeli P2CC vodič
Vratite se na platformu kako biste istražili svih pet odjeljaka vodiča koje je razvilo partnerstvo P2CC diljem Europe.